Bolesti i liječenje
Ateroskleroza
Ateroskleroza ili začepljenje, zadebljanje, ovapnjenje krvnih žila (arterioskleroza) je najčešća i najozbiljnija bolest koja zahvaća krvne žile (arterije), gdje stijenke arterija postaju stanjene, ovapnjene i krute. Karakteristika bolesti po kojoj je dobila ime je aterom - plak , nakupina. Stvaranjem ateroma, zadebljanja u unutrašnjem dijelu arterije, stvara se slaba protočnost krvi, koja donosi u stanice hranu i kisik.
Žene oboljevaju obično poslije menopauze a muškarci već poslije dvadesete godine.
Ateroskleroza nastaje zbog povećanog sadržaja lipida u krvi (kolesterol, trigliceridi), povećanog krvnog tlaka, povećanja šećera, debljine, stresa i nasljednih svojstava. Osnovno je da unutrašnji dio arterije mora biti oštećen gdje se stvara aterom kao posljedica oksidacije lošeg kolesterola. Najvažniji čimbenik stvaranja ateroma (plaka) je povišeni kolesterol pa ćemo njega i više objasniti.
Kolesterol je supstanca nalik vosku koja se stvara u jetri i koju unosimo hranom životinjskog porijekla. Jetra stvara dovoljno kolesterola iz masnih kiselina a sav kolesterol unešen hranom je višak. Kolesterol je tijelu potreban za gradnju staničnih membrana, za stvaranje žučnih kiselina, vitamina A, D, E i K, hormona nadbubrežne žlijezde (kortizol), spolnih hormona (estrogen, testosteron i progestron), te ga ima u mijelinskoj ovojnici (živci). Govorimo o višku kolesterola kojeg stanice i jetra ne mogu prihvatiti te se on taloži na oštećenim mjestima arterija gdje stvara plak i gdje sužava krvne žile pritom slabeći protok krvi. Kada je arterija začepljena 70%, tada počinjemo osjećati probleme ne dobivanja hrane i kisika u vitalne organe kao što su srce i mozak, koji trebaju najviše hrane i kisika. Mozak bez kisika može izdržati 5 sekundi. Nepotpuno začepljenje arterija izaziva anginu pektoris a potpuno srčani i moždani udar.
Vrste kolesterola i njihov transport od jetre do stanice
Kolesterol je po kemijskom sastavu alkohol ali se ispituje uvijek sa masnoćama zbog svojih uloga i transporta. Kako je krv tekućina i ne bi mogla prenositi kolesterol do stanica, to moraju učiniti bjelančevine koje prenose masti tzv. lipoproteini.
Lipoproteini male gustoće (LDL) prenose kolesterol iz jetre u sve stanice tijela (65% kolesterola). Višak kolesterola ostavljaju u arterijama u obliku plaka koji se lijepi na unutrašnje stijenke žila te ga zato zovemo loš kolesterol.
Lipoproteini visoke gustoće (HDL) odvode višak kolesterola iz arterija, vraćaju ga u jetru na ponovni proces. HDL kolesterol nazivamo čistačem krvnih žila ili dobrim kolesterolom. On održava žile protočnim.
Ukupan kolesterol je zbroj dobrog i lošeg kolesterola i on je pokazatelj zdravlja. Ukupan kolesterol kod zdravih osoba iznosi do 5 mmol/l gdje loš kolesterol može iznositi do 3 mmol/l. Kod oboljelih ti iznosi moraju biti niži.
Trigliceridi su vrsta masnoća u organizmu a nastaju iz viška šećera u tijelu. Ponošaju se poput lošeg kolesterola te povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara i masne jetre. Prekomjerno uživanje u bijelom kruhu, kolačima, pecivu (bijeli šećer i bijelo brašno) dovode do pojave triglicerida. Iznos triglicerida se smatra normalnim ako iznosi do 1,7 mmol/l.
Više informacija možete dobiti na slijedeći broj telefona 031/502-312 te na e-mail adresu info@zdravljeizprirode.hr
isprintaj <<< nazad
29596